Kum II

Kum II: Vrhunac filmske umjetnosti i Michaelov pad u tamu

Objavljen 1974. godine, “Kum II” (The Godfather Part II) nije samo jedan od rijetkih nastavaka koji se smatra boljim od originala, već je i film koji je redefinirao strukturu modernog pripovijedanja.

Francis Ford Coppola stvorio je kompleksno remek-djelo koje istovremeno služi kao prequel (prednastavak) i sequel (nastavak), istražujući uspon jedne generacije i moralni pad druge.

Glavna radnja: Dvostruka perspektiva obitelji Corleone

Film prati dvije paralelne priče koje se međusobno zrcale i kontrastiraju, pokazujući nam korijene moći i njezinu cijenu.

Uspon Vite Corleonea (Prošlost)

Prva nit prati mladog Vitu Corleonea (Robert De Niro) od njegovog bijega sa Sicilije 1901. godine do uspona kao moćnog “Dona” u New Yorku. Gledamo kako Vito, vođen željom da zaštiti svoju obitelj i zajednicu, gradi carstvo temeljeno na poštovanju i lojalnosti. Njegova priča je topla, obojana sepia tonovima, i prikazuje nasilje kao sredstvo preživljavanja.

Pad Michaela Corleonea (Sadašnjost)

Druga nit smještena je u kasne 1950-e i prati Michaela (Al Pacino) u Lake Tahoeu. Michael pokušava proširiti poslovanje na Las Vegas i Kubu, dok se istovremeno suočava sa senatskim istragama i izdajama unutar obitelji. Za razliku od Vite, Michaelova moć donosi hladnoću, izolaciju i paranoju. On više ne gradi obitelj; on je uništava u pokušaju da je zaštiti.

Detaljna recenzija: Zašto je ovo savršen film?

Kum II je trijumf filmske zanatlije. Kamera Gordona Willisa, poznatog kao “Princ tame”, savršeno koristi sjene kako bi dočarala Michaelovu moralnu tamu. Glazba Nina Rote i dalje evocira nostalgiju i tragediju, ali ono što film čini besmrtnim su izvedbe.

Al Pacino pruža jednu od najfinijih izvedbi u povijesti kinematografije. Njegov Michael je čovjek čije su oči postale hladne i prazne. Nasuprot njemu, Robert De Niro donosi suptilnu energiju mladog Vite, uspijevajući kanalizirati manire Marlona Branda, ali dajući liku vlastiti pečat. Ključni trenutak filma – ubojstvo vlastitog brata Freda – predstavlja točku bez povratka koja definira cijelu sagu.

Uspjesi i postignuća

Film je postigao uspjehe koji su u to vrijeme bili bez presedana:

  • Povijesni Oscari: Bio je to prvi nastavak u povijesti koji je osvojio Oscara za najbolji film. Ukupno je osvojio šest zlatnih kipića, uključujući onaj za najbolju režiju i najboljeg sporednog glumca (Robert De Niro).
  • Kritički status: Redovito se nalazi u top 3 najbolja filma svih vremena na listama AFI-ja i IMDb-a.
  • Kulturalni utjecaj: Film je postao standard za kriminalistički žanr, uvodeći pojam “tragičnog antijunaka” u mainstream kulturu.

Kako se Kum II oslanja na Kum III?

Kum II postavlja temelje za sve ono što se događa u trećem dijelu. Bez razumijevanja drugog dijela, Michaelova potraga za iskupljenjem u Kumu III gubi svoju težinu.

1. Grijeh koji pokreće treći dio: Središnji motiv “Kuma III” je Michaelova neizdrživa krivnja zbog ubojstva Freda. Taj čin se događa upravo na kraju drugog dijela i predstavlja Michaelov ultimativni moralni kolaps. Sve što Michael radi u trećem dijelu – donacije crkvi, legalizacija posla – motivirano je užasom onoga što je učinio u drugom dijelu.

2. Gubitak obitelji: U drugom dijelu vidimo Michaelov konačni prekid s Kay (Diane Keaton) i njegovo otuđenje od djece. “Kum III” pokušava popraviti te odnose, pokazujući ostarjelog Michaela koji očajnički želi vratiti ljubav koju je svojom okrutnošću u drugom dijelu odbacio.

3. Transformacija poslovanja: Dok drugi dio prikazuje Michaelovu ambiciju da postane “legitiman” kroz kockarnice i nekretnine, treći dio tu ambiciju dovodi do vatikanskih razmjera. Kum II nam objašnjava zašto on to želi – jer je uvidio da korporativna i politička moć nudi bolju zaštitu od uličnog kriminala.

Zaključak

“Kum II” je rijedak primjer filma koji je uspio produbiti mitologiju svog prethodnika, a istovremeno funkcionirati kao samostalna grčka tragedija. On je most koji povezuje uspon obitelji Corleone s njihovim konačnim, tragičnim padom, čineći Michaela Corleonea jednom od najkompleksnijih figura u povijesti umjetnosti.